Pređi na sadržaj

Pravoslavni praznici — crvena slova

Veliki pravoslavni praznici obeleženi su u kalendaru „crvenim slovom“. Izaberite godinu da vidite sve datume — fiksne i pokretne praznike.

Sledeći praznik

Aran­đelovdan

21. novembra (subota) · Sabor svetih arhanđela Mihaila i Gavrila

za 5 dana

Naredni praznici

Svi u 2026. →

Šta znači „crveno slovo“?

Crvenim slovom u crkvenom kalendaru obeleženi su najveći praznici posvećeni Gospodu, Presvetoj Bogorodici i najznačajnijim svecima. To su dani kada vernici po mogućstvu ne rade, već idu na službu. Praznici mogu biti nepokretni (pada uvek istog datuma, npr. Božić) ili pokretni (računaju se prema Vaskrsu, pa se datum menja svake godine).

Dvanaest velikih praznika

Osim Vaskrsa — „praznika nad praznicima“ — Crkva posebno ističe dvanaest velikih praznika (dvanaesti praznici), posvećenih Gospodu i Bogorodici:

  • Rođenje Bogorodice — 21. septembar
  • Vozdviženje Časnog Krsta — 27. septembar
  • Vavedenje Bogorodice — 4. decembar
  • Božić (Rođenje Hristovo) — 7. januar
  • Bogojavljenje — 19. januar
  • Sretenje — 15. februar
  • Blagovesti — 7. april
  • Cveti (Ulazak u Jerusalim) — pokretni
  • Vaznesenje (Spasovdan) — pokretni
  • Silazak Svetog Duha (Trojice) — pokretni
  • Preobraženje — 19. avgust
  • Uspenje Bogorodice — 28. avgust

Datumi su po novom (gregorijanskom) kalendaru.

Crveno, masno i crno slovo

U narodnom kalendaru razlikuju se tri vrste dana. Crveno slovo označava veliki praznik (neradni dan po mogućstvu). Masno (srednje) slovo označava srednje praznike posvećene poštovanim svecima. Crno slovo su obični dani sa spomonom svetitelja, koji se obeležavaju na bogosluženju, ali nisu praznični neradni dani.

Praznici i postovi u vašem kalendaru

Pretplatite se jednom i u telefonu ćete uvek imati crvena slova, početak i kraj postova i zadušnice. Kalendar se sam ažurira svake godine.