Kako se slavi krsna slava
Krsna slava je praznik zaštitnika porodice — svetitelja koga su preci prihvatili pri krštenju i proslavljaju ga iz generacije u generaciju. Slava se po pravilu nasleđuje s kolena na koleno (u većini krajeva po muškoj liniji) i od 2014. godine je na Uneskovoj listi nematerijalnog kulturnog nasleđa. Običaji se razlikuju od kraja do kraja; ovde je opisano ono što je zajedničko većini srpskih kuća.
Sledeće slave
Sve slave →Šta je potrebno za slavu
Slavski kolač
Obredni hleb ukrašen krstom i pečatom „IS HS NI KA“.
Žito (koljivo)
Kuvana pšenica sa orasima — u spomen na svetitelja i pretke.
Slavska sveća
Voštana sveća koja gori tokom celog dana slave.
Crveno vino
Za preliv kolača u znaku krsta.
Ikona i kandilo
Ikona svetitelja zaštitnika na vidnom mestu u domu.
Spisak za pomen
Imena živih i upokojenih članova porodice, za molitvu.
Tok slave — korak po korak
1Pred slavu
- Ukućani se po mogućstvu pripremaju postom i molitvom, a mnogi se pričeste u nedelju pred slavu.
- Sveštenik u dogovoru sa domaćinom dolazi u dom da osveti vodicu i blagoslovi kuću, ili se to obavi u crkvi.
- Nabavlja se slavska sveća, tamjan i vino, i zapisuju se imena za pomen.
- Dan-dva pre slave sprema se trpeza — posna ili mrsna, u zavisnosti od dana na koji slava pada.
2Uoči slave
- Domaćica mesi slavski kolač i kuva žito; u mnogim kućama to se radi uz molitvu i u tišini.
- Uveče se pali kandilo pred ikonom, a u nekim krajevima se dočekuju prvi gosti — navečerje.
3Na dan slave
- Ujutru se pali slavska sveća, koja gori ceo dan, i kadi se kuća tamjanom.
- Kolač i žito se osvećuju — sveštenik dolazi u dom ili se nose u crkvu na liturgiju.
- Seče se slavski kolač (vidi ispod), a zatim domaćin dočekuje goste i počinje slavska trpeza.
- Domaćin pred večeru ili tokom ručka podiže zdravicu u slavu svetitelja zaštitnika.
4Pojutarje
- Narednog dana dolaze najbliži koji nisu stigli na slavu; trpeza je skromnija.
- Sveća se na kraju slave po običaju ne gasi duvanjem, već se prelije kap vina na fitilj ili se ugasi prstima.
Sečenje slavskog kolača
- 1
Kolač se postavlja na sto ispred ikone, a pored njega žito, vino i upaljena sveća.
- 2
Sveštenik očita molitvu i pomene imena živih i upokojenih članova porodice.
- 3
Kolač se odozdo zaseca u obliku krsta i preliva crvenim vinom u znak krsta.
- 4
Domaćin, sveštenik i ukućani zajedno okreću kolač tri puta (u mnogim krajevima u smeru suprotnom od kazaljke na satu), uz pevanje tropara svetitelju.
- 5
Kolač se prelomi na četiri dela i podigne, uz reči „Hristos posredi nas“ — „Jeste i biće“, a domaćin i sveštenik se celivaju.
- 6
Delovi kolača stavljaju se na sto pored žita, a kolač se deli ukućanima i gostima tokom trpeze.
Ako sveštenik ne može da dođe u dom, kolač i žito se nose u crkvu, gde se osvećuju posle liturgije.
Posna ili mrsna slava?
Slava je posna ako padne u sredu ili petak ili u jedan od četiri velika posta — tada nema mesa, a riba se služi samo u dane kada je dozvoljena. Nikoljdan je uvek u Božićnom postu, a Aranđelovdan, Đurđevdan i Petrovdan su najčešće mrsni, osim kada padnu u sredu ili petak.
Za svaku slavu na stranici krsnih slava piše da li je ove i narednih godina posna ili mrsna, a recepte za obe trpeze nađite u slavskim jelima.
Ako ste gost na slavi
- Pri ulasku se čestita: „Srećna slava“ — domaćin odgovara „Hvala, sa srećom i zdravljem“.
- Prvo se prekrsti pred ikonom i upaljenom svećom, pa se služi žito — uzima se kašičica, uz krst.
- Uobičajen poklon je cveće, vino ili slatkiš; poklon nije obaveza.
- Ako je slava posna, ne nosi se ništa mrsno.
Česta pitanja
Šta je potrebno za krsnu slavu?
Za krsnu slavu potrebni su slavski kolač, žito (koljivo), slavska sveća, crveno vino, tamjan i slavska ikona sa kandilom. Kolač i žito osvećuje sveštenik, a sveća gori tokom celog dana slave.
Ko seče slavski kolač?
Slavski kolač seku (lome) domaćin i sveštenik zajedno, uz molitvu i preliv vinom. Ako sveštenik ne može da dođe, kolač se seče u crkvi posle liturgije, ili ga po običaju lomi domaćin sa najstarijim ukućaninom ili gostom.
Da li se na slavu ide bez poziva?
Po starom običaju na slavu se dolazi i bez poziva — svaki gost je dobrodošao. Danas se gosti uglavnom pozivaju, ali se i dalje smatra da domaćin na slavu ne sme nikoga da vrati.
Šta se kaže domaćinu za slavu?
Gost pri ulasku čestita rečima „Srećna slava“ ili „Srećna ti slava, domaćine“, a domaćin odgovara „Hvala, sa srećom i zdravljem“. Mnogi nose mali poklon — cveće, vino ili slatkiš.
Šta je pojutarje?
Pojutarje je drugi dan slave. Tada dolaze najbliži rođaci, kumovi i prijatelji koji nisu stigli prvog dana, a trpeza je skromnija i najčešće od onoga što je ostalo od slave.
Šta je preslava (prislužba)?
Preslava ili prislužba je druga slava koju neka porodica slavi pored glavne krsne slave, najčešće nasleđena ili zaveštana. Slavi se skromnije od glavne slave.