Pređi na sadržaj

🍽️ Da li se danas posti?

Učitavanje…

🌾 O posnim danima

Osim četiri velika posta (Božićni, Vaskršnji, Petrovski i Gospojinski), u pravoslavlju se posti i svake srede i petka tokom cele godine — u spomen na izdaju i stradanje Gospoda Isusa Hrista. Izuzetak su „trapave nedelje" kada nema posta ni sredom ni petkom.

Četiri velika posta

Tokom godine postoje četiri višednevna posta, a svaki ima svoje vreme i pravila:

  • Vaskršnji (Časni) post — najduži i najstroži, priprema za Vaskrs; traje sedam nedelja.
  • Petrovski post — od ponedeljka posle Nedelje svih svetih do dana pred Petrovdan (11. jul); Petrovdan je 12. jul. Dužina se menja svake godine.
  • Gospojinski post — od 14. do 27. avgusta; praznik Uspenje Presvete Bogorodice je 28. avgusta.
  • Božićni post — od 28. novembra do 6. januara; Božić je 7. januara. Traje 40 dana.
Svi postovi i datumi →

Stepeni posta — šta sme da se jede

Strogost posta razlikuje se od dana do dana. U kalendaru i na stranicama svetaca označeno je šta je dozvoljeno:

  • Na vodi — najstroži post; po pravilu samo hleb, voda, voće i povrće, bez ulja.
  • Na ulju — dozvoljena je kuvana posna hrana sa biljnim uljem i vino.
  • Riba dozvoljena — na veće praznike u postu (npr. Blagovesti, Cveti) sme i riba.
  • Mrsno — van posta dozvoljena je sva hrana, uključujući meso i mlečne proizvode.

Nedelje bez posta (trapave nedelje)

U nekoliko perioda tokom godine ne posti se ni sredom ni petkom: Svetla sedmica (nedelja posle Vaskrsa), period od Božića do Bogojavljenja, Sedmica posle Pedesetnice (Trojička) i Sedmica mitara i fariseja. Tada je trpeza mrsna svih dana.